Statistički podaci

    Uz broj populacije određene sredine ili područja najvažniji podatci mogu se iščitati iz analize o dobnoj i spolnoj strukturi. Ona je važna za sadašnji, ali i za procjenjivanje kretanja razvoja gospodarstva, jer svaka sredina je zavisna od biološke reprodukcije koja onda uvjetuje i buduću radnu snagu s kojom neko područje može računati. Dobna struktura slika je povijesnog razvoja stanovništva tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Na području općine Petrovsko, promatrano prema petogodišnjim dobnim grupama, najbrojnije je stanovništvo u dobi od 35 do 39 godina. Takvih je 8,4%. Slijede oni u dobi od 40 do 44 kojih ima 7,6%, a na trećem su mjestu oni mladi od 10 do 14 godina i njih je 7,5%. Inače, udio mladih (od 0 do 19 godina), a takvih je 23,6%, veći je u općini Petrovsko nego u Krapinsko-zagorskoj županiji (22,4%).
    Na razini naselja indeks starosti je najpovoljniji u Preseki — 54,5%, a najviši 140,7% u selu Gredenec. U odnosu na radnu sposobnost stanovništvo se dijeli u tri velike skupine: predradni kontingent (od 0 do 14 godina) — takvih je 18,9%; radni kontingent (od 15 do 64 godine) takvih je 60,4% i preostaje postradni kontingent u koji ulazi 20, 5% Petrovčana.
    Vezano uz broj stanovnika po spolu podatci pokazuju razlike od naselja do naselja. Pa tako u samom mjestu Petrovsko na 100 muških dolazi 120,5 žena, a u Brezovici na sto muških dolazi svega 87,5 žena. Da muški žive kraće pa ima više udovica, govori podatak da se u naselju Petrovsko u ukupnom broju stanovnika starijih od 60 godina nalazi čak 78% žena. U najvitalnijoj dobi, od 20 do 29 godina, što je tzv. udajna kohorta, podatci pokazuju mali manjak žena: 2001. bilo ih je 175, a muškaraca te dobi 178.
    Obrazovna struktura stanovništva pokazuje najveću zastupljenost onih sa srednjom školom (34,1%), slijede oni s osnovnom (28,3%). Samo kod ženske populacije postotci su niži. Osnovnu školu ima njih 28%, a srednju 26,7%. Udio stanovništva sa završenom višom ili visokom školom je nizak — svega 2,7%.
    Prema djelatnostima kojima se bave, ističu se dvije skupine. U primarnom sektoru, tj. u poljoprivredi, lovu i šumarstvu (tako ih službena statistika svrstava) radi njih 32,2%, u prerađivačkoj industriji radi 27,2% općinske populacije. Na trećem mjestu je građevinarstvo s 12,7%. Da bi došli do svojeg radnog mjesta, dnevno migrira, prema podacima iz 2001., 724 stanovnika. Najveći broj, njih 592, svakodnevno putuje na posao unutar Krapinsko-zagorske županije, a van tih granica odlazi njih 114. Svega 18 stanovnika ili 2,5% ide na posao unutar općinskih granica.
    Statistika, u godinama nakon popisa, bilježi daljnjii pad broja stanovnika. Tako su 2001. na 15 rođenih bila 33 umrla. Slijedi 2002.: 33 rođena — 49 umrlih, 2003.: 22 rođena — 30 umrlih, 2004.: 27 rođenih — 49 umrlih, 2005.: 22 rođena — 46 umrlih, 2006.: 13 rođenih — 40 umrlih i 2007. na 17 rođenih bilo je 42 umrlih. Dakle, 2007. općina Petrovsko imala je 2882 stanovnika. Prema procjeni, na temelju prosjeka zadnjih pet godina, za 2008. godinu, bilo je 20 rođenih, a umro je 41 stanovnik, tako da je na kraju prošle godine na području ove općine živio 2861 stanovnik (u sedam godina 161 stanovnik manje).
    Kretanje broja stanovnika Općine Petrovsko od 1948. – 2001. po naseljima: Brojke su neumoljive i one već pedesetak godina pokazuju pad broja stanovnika općine Petrovsko. Ta ukupna depopulacija bila je uvjetovana prvo emigracijskim procesima, a u svojoj drugoj fazi kada se ukupan broj stanovnika smanjuje njihovim prirodnim smanjenjem — prirodnom depopulacijom. Nepovoljni trend prati i istodobno pojačani proces starenja stanovništva. Pad nataliteta i porast broja umrlih rezultira nega- tivnim prirodnim prirastom koji je prisutan od 1996. godine.